?IJI JE OVO GRAD?
Po?etak projekta
29.1.2018.
Zaklada „Kultura Nova“ koja poti?e stabilizaciju i razvoj civilnog društva na podru?ju kulture i umjetnosti je podržala i financirat ?e tokom 2018.g. projekt „?iji je ovo grad?“. Projekt je osmišljen u „Društvu arhitekata Varaždin“ koje je u svrhu provedbe projekta udruženo sa još ?etiri društva arhitekata u Hrvatskoj po kriteriju gradova sli?ne veli?ine – Pulom, Zadrom, Karlovcem i Šibenikom.
Prema smjernicama zaklade razvit ?e se suradni?ka, zagovara?ka platforma za planiranje i ure?enje javnih prostora na suvremen, inovativan, participativan, integralan i transparentan na?in i postizanje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama.
Hrvatski gradovi raspolažu sa vrijednim, ali zanemarenim prostorima u javnom vlasništvu. Svijest gra?ana o tome da je svaki javni prostor njihov resurs, i svijest uprave o vrijednosti javnog prostora je u Hrvatskoj vrlo niska. Kvalitetni javni prostori stvaraju osje?aj zajedništva, na njima se susre?u razli?ite društvene skupine, poti?u razvoj gra?anskog identiteta i kulture, razvijaju ponos, društvene veze i ljudsku sre?u. Vrijednost jednog grada definirana je prvenstveno njegovim javnim prostorima naspram privatnih. Stoga je neobi?no važno da se promijene uobi?ajeni zastarjeli modeli planiranja javnih prostora i da se oni po?nu planirati na novi na?in.
Uobi?ajena prostorno - planerska praksa u Hrvatskoj teško pronalazi odgovore na izazove i pitanja planiranja suvremenih javnih prostora. Modeli i obrasci prostornog planiranja su zastarjeli i rezultiraju ure?enjem i izgradnjom neadekvatnih javnih prostora koji ?esto nisu u skladu s željama i potrebama korisnika tj. gra?ana. Javni gradski prostori uglavnom se planiraju i ure?uju na na?in da lokalna uprava jednostrano, ?esto bez ikakvog propitivanja javnog mnijenja, a ponekad i bez konzultacija sa strukom donosi odluke o sudbini javnih gradskih prostora. U zadnje vrijeme, svjedoci smo i svojevrsnog bunta gra?ana i civilnih udruga, ali i reakcija iz strukovnih udruženja na takav pristup. Nadalje, ?ak i rješenja koja izra?uju stru?njaci (arhitekti), bilo direktnom narudžbom od strane lokalne uprave ili kao rezultat provedenih urbanisti?ko - arhitektonskih natje?aja, još uvijek ne daju adekvatne odgovore na sve izazove suvremenog prostornog planiranja. Takva rješenja naj?eš?e su usmjerena na formu te slabo povezana s okolnim prostorom. Opisano stanje, u ve?oj ili manjoj mjeri, prisutno je u svim regijama Hrvatske. Postoje pojedina?ne inicijative, uglavnom lokalnih civilnih udruga koje su osvijestile ove probleme i koje ih nastoje aktualizirati u svojim sredinama. Nažalost, sustavan pristup promjeni ustaljenih modela i dominantnih koncepcija ne postoji niti na strukovnom nivou niti na nivou lokalne uprave.
U svakom od gradova partnera proteklih godina desili su se razni projekti, doga?anja, radionice na temu javnih prostora, ne nužno potaknuta od društava arhitekata. Cilj projekta je razmijeniti i sabrati sva individualno sakupljena znanja i informacije. Kroz tri susreta (u Karlovcu, Zadru i Varaždinu) tijekom projekta organizirat ?e se predavanja i radionice prema zadanim temama:
- Analiza postoje?eg stanja otvorenih javnih prostora u 5 gradova RH (?lanicama platforme)
- Metodologija participativnog pristupa - identifikacija dionika, pobu?ivanje interesa javnosti, provo?enje anketa, osnivanje fokus grupa i sl.
- Privremeno korištenje
- Male intervencije i kompleksni zahvati u javnom prostoru
- Inovativne metode planiranja
- Prijedlozi i preporuke za primjenu alata u lokalnom kontekstu.
Važno je da osim arhitekata na radionicama sudjeluju i drugi dionici koji se bave planiranjem javnih prostora: lokalna uprava, udruge civilnog društva i institucije posebno iz segmenta kulture i umjetnosti, druge struke, gra?ani. Neobi?no je važno glasno izgovoriti konkretne pozitivne primjere iz lokalne prakse, a pogotovo negativne primjere te na?ine na koji su ili nisu uspješno riješeni. Poti?e se razgovor me?u svim dionicima jer (loša) komunikacija je ?esti uzrok loših odluka.
Želja platforme „?iji je ovo grad?“ je ja?anje kapaciteta lokalnih društava arhitekata i drugih dionika za suvremeno, inovativno, participativno, integralno i transparentno planiranje javnih prostora, pove?anje svijesti javnosti o njihovim potencijalima i isticanje važnosti sudjelovanja svih dionika u njihovom kreiranju.
