шаблоны joomla 1.7

Prvi dan bavio se temom „privremenog korištenja“ kao metodom revitalizacije javnih prostora. Osnovni koraci u privremenom korištenju javnog prostora su osvješ?ivanje javnosti, definiranje ponude i potražnje, stavljanje teme na gradski dnevni red, osmišljavanje alata i standariziranje procedure. Nakon izlaganja partnera o njihovim iskustvima u pet hrvatskih gradova, uvidjelo se da su prvi korak privremenog korištenja ve?inom usvojili svi. Naime, ?esto su osmišljeni jednostavni, bazi?ni projekti privremenog korištenja koji zahtijevaju minimalne intervencije i ulaganja - kulturna, sportska i druga doga?anja kojima se poti?e interes javnosti i privremeno oživljava prostor.

Šibenik je prepun ostataka industrije i vojarni, pa su upravo na tim prostorima najživlji primjeri privremenog korištenja. Istaknut je uobi?ajeni problem nedefiniranog vlasništva koji sputava integralnu revitalizaciju.

Društveni centar „Karlo Rojc“ u Puli rijetki je hrvatski primjer kada je privremeno korištenje formalizirano. Nakon što su napuštenu vojarnu devedesetih po?ele skvotirati udruge, grad Pula je ugovorima regulirao korištenje tog prostora i omogu?io trajnu prenamjenu u društveni centar. Na pulskom primjeru istaknuto je da je korištenje jedno od sredstava planiranja prostora, ?emu obavezno prethodi mapiranje. Me?utim, sve ove tehnike djelovanja su besmislene bez uporišta u strateškim dokumentima i podrške uprave.

Dobra suradnja civilnog društva i uprave ostvarena je u Zadru prilikom organizacije i provedbe urbanog festivala KvartArt kojeg je predstavio Šime Erli?, pro?elnik Upravnog odjela za EU fondove. KvartArt se drugu godinu zaredom održava u prostoru bivše vojarne Stjepan Radi?. Iako se zgrade koriste, javni prostor izme?u zgrada je neodržavan, ošte?en i opasan. Organizatore je zanimalo „što je ono što gra?ani osje?aju da ovaj prostor želi biti?“. U suradnji s arhitektima, prošle godine su definirane male intervencije kroz radionicu „Gradionica“, od kojih su dva projekta, Žutinel i Zeleniše ove godine realizirana. Iako su intervencije male, njima se zadaje put kuda taj kvart želi i?i.

Varaždinski primjer integriranog akcijskog plana za revitalizaciju bivše vojarne u Optujskoj ulici izra?en je u sklopu projekta MAPS, Urbact III. U njegovoj je izradi metodologija privremenog korištenja odigrala važnu ulogu kako bi se prostor postepeno stavljao u funkciju i oblikovao u skladu s potrebama budu?ih korisnika.

Zaklju?no, Marko Ercegovi? iz „Udruge gradova“ je na temelju svog iskustva sa hrvatskim gradovima utvrdio da implementacija inovativnih metoda u proces planiranja javnih prostora zahtijeva strpljenje i vrijeme, ali da su pomaci mogu?i.

U drugom dijelu dana održana je radionica uz pomo? metode „Opera“ kroz koju se obradilo pitanje „Kako poboljšati javne prostore u hrvtskim gradovima? Predložite akcije.“

Nakon obilaska javnih prostora Zadra, sudionici projekta "?iji je ovo grad?" su se u ve?ernjim satima okupili na domjenku na krovu stambenog nebodera ?ime se na licu mjesta ukazalo na mogu?nost privremenog korištenja prostora koji ima potencijala za revitalizaciju.

Drugi dan susreta bavio se temom malih intervencija i umjetnosti u javnom prostoru. Davorka Peri? je predstavila svoje bogato iskustvo na temu s aspekta humanistice. Tako je opisala povijest prve nespomeni?ke skuplture „Prizemljeno sunce“ Ivana Kožari?a koje je motiviralo brojna okupljanja i izražavanje stavova, odnosno formiralo mjesto okupljanja u javnom prostoru i osnovu za razne manifeste. Umjetni?ke intervencije u javnom prostoru ?esto poti?u reakcije javnosti i stvaranje šireg javnog mišljenja, na primjer splitski „Crveni peristil“ i „Crni peristil“. Jedna od najvažnijih karika u stvaranju vrijednih javnih prostora je edukacija, posebno mladih i djece, pa su tako opisane brojne inicijative na tu temu. Prezentirana su nastojanja „Akupunkture grada“ u intervencijama u javnom prostoru te opisani grafiti koji nastaju kao prirodna reakcija na odre?ene društvene situacije. Kreiranjem javnih prostora stvara se identitet zajednice, a trenutno se javni prostori u Hrvatskoj stvaraju bez definirane zakonske regulative.

Petra Sapun Kurtin pristupa istraživanju gradova iz društveno humanisti?kog aspekta te za razliku od prakti?nih primjera od kojih polaze arhitekti u svojim istraživanja kre?e od apstraktnog. Tema izlaganja bila je kriti?ko iš?itavanje grada u narativima, na primjeru New Orleansa i Zadra koji su primjeri gradova koji posjeduju mitski status u globalnom imaginariju. Posebno je istaknuta percepcija gradova kroz narative, odnosno pri?e, s kojima se stanovnici s lako?om poistovje?uju, ali ih isto tako prenose drugima.

Na kraju drugog dana predstavljeni su rezultati ovogodišnje radionice Gradionica provedene u organizaciji Društva arhitekata Zadra. Radionica je na interdisciplinaran i integralan na?in pokušala prona?i rješenje za oživljavanje napuštenih javnih prostora stambenog naselja Bili Brig. Tako je osim prostornih intervencija osmišljen i program aktivnosti koje bi se mogle odvijati u naselju tijekom godine.

Maja Kireta i Emilija Vlahek