?IJI JE OVO GRAD? 

Planiranje javnih prostora u Hrvatskoj moe li druk?ije? 

7.11.2018.

 

zKn RGB

 

U Varadinu je 26. i 27.10.2018. odran tre?i, ujedno i zavrni susret projektnih partnera u sklopu projekta ?iji je ovo grad?. Projekt provodi Drutvo arhitekata Varadin, u partnerskoj suradnji s lokalnim drutvima arhitekata iz Zadra, ibenika, Karlovca i Pule. Svrha projekta je potaknuti promjene u pristupu planiranju javnih prostora kako bi se javni prostori planirali na suvremen, participativan i integralan na?in.

Prvi dan susreta predstavljene su ?etiri suvremene i inovativne metode planiranja javnih prostora, a nakon izlaganja svake pojedine metode, odrana je rasprava. Goranka Grgi? iz Grada Varadina, predstavila je izradu Integriranog akcijskog plana (IAP) prema metodologiji programa europske me?uregionalne suradnje URBACT III. Predstavljanje metodologije popra?eno je konkretnim primjerom, odnosno iskustvima u provedbi projekta MAPS. Projekt MAPS bio je jedna od URBACT-ovih mrea za planiranje te se bavio izradom akcijskih planova naputenih, bivih vojnih objekata, a u Varadinu revitalizacijom bive vojarne u Optujskoj ulici. URBACT-ova metodologija rjeavanja urbanih izazova u gradovima vodi se projektnom logikom i pristupom logi?ke matrice te po?iva na analizi i definiranju problema, postavljanju ciljeva i osmiljavanju aktivnosti kako bi se u kona?nici postigli o?ekivani rezultati. Osim navedenog, postavlja se vremenski okvir za provedbu akcijskog plana, odre?uje tko ?e voditi proces i definiraju se pokazatelji rezultata kako bi se moglo valorizirati to je postignuto. URBACT-ova metodologija poti?e snano uklju?ivanje lokalnih dionika u izradu i provedbu akcijskog plana. Ve? u prvoj fazi projekta osnovan je ULG lokalna Urbact grupa ?iji su ?lanovi razli?iti dionici iz sfere gospodarstva, javnog i civilnog sektora te gra?ani. ULG je u svom radu koristio inovativne alate koji su osigurali ravnopravno izraavanje miljenja i uklju?ivanje svih dionika. Kako bi se pobudio interes javnosti i upoznali gra?ani s potencijalom prostora bive vojarne, tri puta su organizirani Dani otvorenih vrata u Optujskoj. Gra?ani su prvi put vidjeli prostor vojarne, bile su organizirane vo?ene ture, predavanje, koncert te odrani 16. Dani performansa. O budu?oj namjeni prostora raspravljalo se kroz rad ULG-a, a gra?ani su svoje miljenje izrazili putem online upitnika, kao i ispunjavanjem upitnika na licu mjesta, u sklopu Dana otvorenih vrata. Na temelju svega navedenog izra?en je plan aktivnosti koje je potrebno provesti da bi se dolo do kona?nog cilja revitalizacije bive vojarne u novi gradski podcentar. Izra?ena je analiza prostornih mogu?nosti na temelju koje je osmiljena provedba revitalizacije u tri faze. U 1. fazi budu?im korisnicima se dodjeljuju prostori u postoje?im zgradama koje zahtijevaju minimalne intervencije, u 2. fazi korisnicima se dodjeljuju prostori u zgradama koje zahtijevaju zna?ajniju obnovu, a u 3. fazi provodi se urbanisti?ko-arhitektonski natje?aj za ure?enje novog, otvorenog javnog prostora i eventualnu izgradnju novih zgrada. Tijekom prve dvije faze koritenja, korisnici bi privremeno uselili u zgrade. Taj period iskoristio bi se za propitivanje kona?ne namjene prostora te za ostvarivanje vlasnitva grada nad vojarnom. Provedba IAP-a zamiljena je kroz pet godina, a procesom provedbe upravljao bi odbor sastavljen od razli?itih dionika stru?njaka, ?lanova ULG-a, predstavnika korisnika, predstavnika udruga i gra?ana.

 

IAP 1 IAP 2

 

Arhitekt Marko Zlonoga predstavio je Placemaking na?in razmiljanja i djelovanja koji uklju?uje sve dionike javnog prostora (lokalnu upravu, stru?njake, stanovnike i korisnike) u procese vezane za javni prostor, s ciljem kako bi se javni prostor u?inio boljim mjestom za ivot ljudi. To je proces koji uklju?uje planiranje, kreiranje i upravljanje javnim prostorom. Prema Placemakingu, dobar javni prostor je pristupa?an i dobro povezan s ostalim vanim mjestima u blizini, ugodan je i odailje dobru sliku, privla?i ljude da participiraju u aktivnostima na tom mjestu i stvara drutveno okruenje u kojem se ljudi ele ponovo okupljati. Sama metodologija u osnovi je vrlo sli?na metodologiji URBACT-a, a temelji se na identifikaciji dionika, analizi i valorizaciji prostora, definiranju problema, kreiranju vizije, provo?enju akcija privremenog, eksperimentalnog karaktera te trajnoj evaluaciji i konstantnim poboljanjima. Na primjeru jednog poznatog javnog prostora, Kazalinog trga u Rotterdamu, ?iji su autori WEST 8, saznali smo razliku izme?u arhitektonskog pristupa i pristupa Placemakinga. Taj trg, iako kvalitetno dizajniran i nagra?ivan od struke, lokalna zajednica nije doivjela kao uspjeno rjeenje javnog prostora. Prostor je velik, ve?i dio vremena bio je prazan i bez aktivnosti i nije pozivao na zadravanje i boravak. Stoga je osnovana Ujedinjena udruga za Kazalini trg u koju su uklju?eni razli?iti dionici, koja radi na osmiljavanju programa (doga?anja) za trg kroz cijelu godinu, koordinira rad zainteresiranih dionika koji ele koristiti trg, brine o ostvarivanju dobrog kontakta sa trgu pripadnim zgradama i generalno pomae u osnaivanju odnosa sa susjednim prostorima grada koji gravitiraju trgu.

PLACEMAKING

 

 Kao izazovi Placemakinga istaknuti su: gentrifikacija, povezivanje s urbanisti?kim planovima, pitanje ireg konteksta zahvata, povezivanje placemakera, stvaranje baze dobrih praksi te razmjena iskustava i miljenja. Najavljeno je odravanje me?unarodne placemaking konferencije krajem travnja u Splitu, u organizaciji Urbact Hrvatska i Udruge gradova.

Kristina Careva i Rene Lisac, arhitekti s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, predstavili su Akupunkturu grada interdisciplinarnu i participativnu metodu malih i preciznih intervencija u gradskim ?etvrtima i Zagreb za mene projekt urbane revitalizacije javnih prostora u gradu Zagrebu. Ideja na kojoj po?iva inicijativa Akupunkture grada je da se malim i preciznim akcijama u javnom gradskom prostoru, osmiljenim kroz interdisciplinarni proces i uz participaciju gra?ana, moe zna?ajno poboljati urbani ivot i socijalna kohezija zajednice. U interdisciplinarnom pristupu rjeavanju problema, suradnjom kroz razgovor i susretanje, pojedine struke doprinose svojim znanjem i metodama stvaranju novih metoda rada kojima se pokuava prona?i najbolje rjeenje. Uklju?enost korisnika u procese planiranje rezultira identifikacijom pojedinaca i javnosti s planiranim te pove?ava uspjenost u realizaciji i koritenju. Komunikacija izme?u struke i korisnika premo?uje jaz izme?u stru?nih principa i aktualnih potreba. Stru?njak se povezuje s realnim uvjetima i stvarnim korisnikom, a istodobno se kod korisnika razvija kapacitet za razumijevanje stru?nih principa, argumentacija i donesenih odluka. Uklju?ivanjem korisnika u procese indirektno ih se odgaja u duhu kultiviranja zajedni?kog/javnog interesa kao primarnog kriterija u odnosu na individualni/privatni interes. Ovisno o temi, problemu ili projektu koriste se razli?ite metode participacije. Za razmjenu informacija koristi se obavjetavanje, anketiranje i intervjuiranje. U proces planiranja i kreiranja javnost se uklju?uje kroz fokus grupe, diskusije, okrugle stolove i radionice, a i u fazi izvedbe mogu?e je uklju?iti javnost organizacijom akcija. Istaknuti su i neki izazovi participacije kako do?i do korisnika i kako ih zainteresirati za uklju?ivanje, kako prona?i zajedni?ki jezik i ostvariti neposrednost u komunikaciji te kako razlu?iti javni od privatnog interesa.

Akupunktura 1

Akupunktura 2

 

 

Projet Zagreb za mene nastao je na temeljima Akupunkture grada interdisciplinarnom pristupu i participaciji javnosti, ali zahva?a iri gradski prostor, odnosno bavi se javnim prostorima na podru?ju cijelog Zagreba. Jedan od ciljeva bio je ravnomjerno rasporediti intervencije po kvartovima kako bi se postigla decentralizacija i kako bi se ostvario pozitivan u?inak na cijelom gradskom podru?ju. Novoure?eni prostori pridonijeli bi socijalnoj koheziji i stvaranju identiteta kvartova te omogu?ili demokratizaciju javnog prostora. O?ekivalo se i postizanje pozitivnih ekonomskih u?inaka na razini malog i srednjeg poduzetnitva kao i podizanje vrijednosti prostora i nekretnina uz novoure?ene prostore. Odabir lokacija provodio se putem stru?ne urbanisti?ke studije koju je izradila Katedra za urbanizam Arhitektonskog fakulteta te propitivanjem miljenja gra?ana, udruga, stru?ne javnosti i mjesne samouprave koje je provedeno po metodologiji Akupunkture grada. Na taj na?in odabrane su 33 lokacije koje su javno predstavljene te je nakon javne rasprave odabrano 17 lokacija za realizaciju. Za svaku od lokacija bila je predvi?ena provedba urbanisti?ko-arhitektonskog natje?aja kojem prethodi izrada natje?ajnog elaborata. Natje?ajni program zamiljen je kao sinteza stru?nih podloga izra?enih od strane Arhitektonskog fakulteta i podataka prikupljenih Akupunkturom na samim lokacijama, ?ime bi se osiguralo sudjelovanje gra?ana u procesu i iskazivanju stvarnih potreba. Nakon provedenih urbanisti?ko-arhitektonskih natje?aja za odabrana rjeenja planirana je realizacija. Proveden je samo jedan urbanisti?ko-arhitektonski natje?aj te je provedba projekta na tome stala, ali je projekt Zagreb za mene prepoznat kao primjer dobre prakse s mogu?no?u primjene u drugim gradovima te je tako ostvarena suradnja s Novim Sadom gdje se kroz projekt Nova mesta-Novi Sad planira urediti niz javnih prostora. Do sada su provedeni javni natje?aji na 8 lokacija, a 4 lokacije su ve? u fazi realizacije.

Zagreb za mene 1

Zagreb za mene 2

 

 

 

Drugog dana susreta u Varadinu organizirana je etnja javnim prostorima centra Varadina, uz stru?no vodstvo arhitekta Filipa Kobzineka, iz Radne skupine Varadin, koja unutar Drutva arhitekata Varadin propituje suvremenu graditeljsku batinu Varadina. etnji su se, osim stru?ne javnosti, odazvali i brojni gra?ani. Na pojedinim lokacijama povela se spontana rasprava o tome kako razli?iti dionici (arhitekti, povjesni?ari umjetnosti, korisnici i gra?ani) sagledavaju prostor, svatko sa svog aspekta, to potvr?uje da je takav dijalog itekako mogu? i potreban, ako mu date priliku da se dogodi.

VZ setnja

 

Projekt ?iji je ovo grad? zavrava krajem 2018. godine objavom priru?nika s objedinjenim i sistematiziranim znanjima i iskustvima, razmijenjenim tijekom jednogodinje provedbe projekta.

 

Za Drutvo arhitekata Varadin :

Emilija Vlahek, koordinatorica projekta

Maja Kireta, koordinatorica projekta