RSV na Festivalu dvorišta 2024. predstavlja VILU OBLATH

Za RSV piše: Filip Kobzinek

Festival varaždinskih dvorišta ove godine po prvi put otvorio je vrata Vile Oblath. Festival se održao 15. i 16. lipnja 2024., a organizirali su ga Grad Varaždin i Turistička zajednica grada Varaždina. Događanja u ovom dvorištu organizirali su vlasnici i korisnici vile – Hrvatski savez gluhih i nagluhih te Udruga gluhih i nagluhih Grada Varaždina i Varaždinske županije u suradnji sa Radnom skupinom Varaždin i Društvom arhitekata Varaždina.

Sudjelovanjem na Festivalu željela se predstaviti kultura gluhih, organizirane su radionice znakovnog jezika i izložba, predavanje o važnosti arhitekture vile Oblath za arhitekturu Varaždina te razgled kuće.

Unatoč svom značaju i položaju koji zauzima u povijesti hrvatske i srednjeuropske arhitekture, kuća je gotovo nepoznata široj javnosti Varaždina. Brojne izmjene tijekom desetljeća nagrizle su njenu supstancu. Slijedom toga, Radna skupina Varaždin u ožujku ove godine pristupila je korisnicima i vlasnicima kuće u namjeri da zajedno pokušamo podići svijest o vrijednosti kuće u široj zajednici.

Vila Oblath

Vilu Oblath (1934) naručio je od Zlatka Neumanna kao svoju obiteljsku kuću Julijo Oblath, jedan od investitora i vlasnika varaždinske svilane. Ova modernistička zgrada jedan je od najboljih primjera primjene Loosovih načela u Hrvatskoj, posebice raumplana. Vila Oblath je također primjer funkcionalizma u međuratnoj arhitekturi, koji se očituje u praktičnom i pažljivo projektiranom rasporedu i dimenzioniranju prostorija te uporabi jednostavnih i čistih linija. Neumannov koncept “das Kleinhaus” ili “mala kuća”, o kojem je pisao u međunarodnoj stručnoj literaturi, očituje se u kompaktnom i funkcionalnom dizajnu kuće. Prema Neumannu, nijedan kubni centimetar kuće ne smije biti suvišan. Pročelje je jednostavno, ali elegantno, s avangardno komponiranim i pažljivo dimenzioniranim otvorima koji omogućuju optimalno osvjetljenje unutrašnjosti.

Raumplan je proveden cjelovito kroz sve etaže vile, uključujući suteren. Posebno vrijedan je odnos poluetaža visokog prizemlja, gdje stepenasta kompozicija prostorija visokog prizemlja vodi od blagovaonice na sjeveru preko nižeg platoa dnevnog boravka kroz dvije velike staklene stijene prema travnjaku vrta na jugu, stvarajući osjećaj dinamičnog cik-cak kretanja i povezanosti prostora.

Vila Oblath dijeli direktne sličnosti s Loosovim obiteljskim vilama u Austriji i Čehoslovačkoj, posebice u primjeni raumplana, purističkih načela obrade pročelja te u slojevitim i dinamičnim unutarnjim prostorima. Takav je na primjer odnos blagovaonice i dnevnog boravka Vile Oblath u usporedbi odnosa blagovaonice i dnevnog boravka Vile Müller. Iako Neumann u vrijeme izgradnje Vile Muller više nije radio u Loosovom uredu, sasvim sigurno je između njih dvojice postojalo intenzivno iskustvo zajedničkog rada i stavova koje je utjecalo na budući rad obojice.

Važnost kuće

Vila Oblath ima značajno mjesto u arhitekturi Varaždina i Hrvatske. Njena inovativna primjena Raumplana odražava direktan utjecaj Adolfa Loosa na hrvatsku arhitekturu i predstavlja važan primjer modernističke arhitekture. Ova vila je svjedočanstvo o važnosti interdisciplinarnog utjecaja u arhitekturi i značaju Zlatka Neumanna kao jednog od ključnih arhitekata u Hrvatskoj.

Adolf Loos: Pionir moderne arhitekture

Adolf Loos (1870–1933) bio je utjecajan austrijski arhitekt i teoretičar arhitekture, poznat po svom radikalnom odbacivanju historicizma i dekorativnih elemenata. Loos je svojim radom i teorijama značajno utjecao na razvoj moderne arhitekture. Njegova najpoznatija djela uključuju Villu Müller u Pragu, Villu Steiner u Beču i American Bar u Beču. Svoja puristička načela izrazio je u manifestu “Ornament i zločin” (1908.), gdje tvrdi da je ornament zastario, suvišan i besmislen u modernom dobu, da predstavlja gubitak radne snage, materijala i vremena, te da degradira estetske i moralne vrijednosti društva. Smatrajući da arhitektura treba biti čista, funkcionalna i bez suvišnih ukrasa, projektirao je kuće beskompromisno pročišćenih pročelja. Suprotno od purističkog odnosa prema pročelju, njegovi interijeri bili su luksuzni i funkcionalni. Upotrebljavao je prirodne materijale poput drveta, kamena i mramora s vidljivim šarama i godovima kao dopuštenim dekoracijama koje dolaze iz prirode kako bi stvorio tople i elegantne interijere. Njegova načela bila su usmjerena na stvaranje trajnih i kvalitetnih prostora koji ne bi podlijegali prolaznim modnim trendovima.

Raumplan

Loosova najpoznatija teza je teorija Raumplana ili “prostornog plana”. Raumplan je koncept projektiranja i dizajna interijera koji se temelji na različitim visinama prostorija različitih važnosti unutar jedne zgrade. Loosu je bilo bitno da prostorije imaju različite dimenzije i poluetaže ne samo kako bi se stvorio dinamičniji i funkcionalniji prostor, već kako bi izrazio i ulogu pojedine funkcije, npr. spremišta ili kuhinje u životu kuće. Različite poluetaže povezane su stepeništima koja često zakreću, dinamizirajući kretanje kroz kuću. Prema njemu, ovaj koncept omogućava bolje iskorištavanje prostora i stvara osjećaj kontinuiranog kretanja kroz zgradu.

Villa Müller u Pragu (1930) jedan je od najvažnijih primjera primjene Raumplana. Loos je u ovoj vili stvorio slojevite prostore s različitim visinama stropova i podova, što je omogućilo fluidan i funkcionalan raspored unutarnjih prostora. Prostorije se ne nalaze na istoj visini već su povezane stepenicama koje vode do različitih nivoa, stvarajući osjećaj kontinuiranog kretanja kroz prostor.

Zlatko Neumann i Adolf Loos

Zlatko Neumann (1900 – 1969) bio je hrvatski arhitekt, jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske moderne. Od 1919. studirao je arhitekturu u Beču gdje je imao priliku učiti od Loosa koji mu je bio profesor. Kasnije je radio kao suradnik u Loosovom uredu, sudjelujući na nekoliko njegovih projekata, uključujući Villu Müller u Pragu i Villu Steiner u Beču. S vremenom je njihov odnos prerastao u prijateljstvo te mu je Loos povjerio vođenje njegovog bečkog ureda tijekom Loosovog života u Parizu. Ova suradnja oblikovala je Neumannov pristup arhitekturi i njegovu primjenu modernističkih principa u vlastitim projektima.

Udruga gluhih i nagluhih Grada Varaždina i Varaždinske županije

Udruga gluhih i nagluhih Grada Varaždina i Varaždinske županije, sadašnji korisnik Vile Oblath, osnovana je 1947. godine na inicijativu gospodina Augusta Friščića, Tome Pajtlara, Ljudevita Penteka, a pomogao je i Ljudevit Šafarić, profesor koji je radio s gluhom djecom u Zagrebu. Kasnije su se Udruzi pridružili Stanko Čavlek i sveučilišni prof. dr. Zvonimir Juras, prof. Pavao Ferinac, Marija Vučan, Jovan Vučan, Ivan Furjan i Antun Karlović.

Udruga je na početku djelovala pod nazivom Kotarski odbor gluhih, zatim je promijenila naziv u  Savez osoba oštećena sluha – Međuopćinska organizacija Varaždin, a od 1997. godine djeluje pod današnjim nazivom – Udruga gluhih i nagluhih Grada Varaždina i Varaždinske županije. Tijekom godina, Udruga je promijenila nekoliko adresa, a od 1968. godine se nalazi na adresi Slavenska 22, u zgradi poznatoj po nazivu Vila Oblath.

Udruga je članica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih koji broji 22 članice na području cijele Hrvatske s nekoliko tisuća članova, a također je učlanjena u Zajednicu saveza osoba s invaliditetom Hrvatske gdje su učlanjene sve krovne udruge i savezi osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.

Trenutno ima oko sto aktivnih članova različitih uzrasta te se tijekom godina broj  zainteresiranih povećava. Udruga djeluje u području socijalne djelatnosti, kao pružatelj socijalnih usluga. Svojim članovima pruža usluge osobne asistencije, odnosno usluge komunikacijskog posrednika u svakodnevnim životnim situacijama.

U sklopu projekta „Podrška za bolju zajednicu“ financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Udruga provodi logopedske usluge za najmlađe članove. Uz navedeno, provodi i projekte Grada Varaždina, Varaždinske županije i Grada Novog Marofa koji omogućuju Udruzi provođenje raznovrsnih aktivnosti za članove, edukativne i zabavne radionice te izlete.

Glavni cilj  Udruge gluhih i nagluhih Grada Varaždina i Varaždinske županije  je okupljanje gluhih i nagluhih osoba, čujućih, gluhih i nagluhih roditelja gluhe i nagluhe djece, gluhih i nagluhih roditelja gluhe i nagluhe mladeži koja je lišena poslovne sposobnosti, radi ostvarivanja i promicanja kvalitetnijeg života u zaštiti njihovih pojedinačnih i zajedničkih interesa.